Europska komisija predstavila Strategiju za stočarstvo: Sektor ključan za sigurnost hrane i otpornost EU

Očuvanje stočarske proizvodnje, jačanje otpornosti sektora, povećanje konkurentnosti i sigurnija opskrba hranom među glavnim su ciljevima nove europske Strategije za stočarstvo koju je predstavila Europska komisija.

U dokumentu se upozorava da napuštena poljoprivredna zemljišta, osobito na istočnoj granici EU, predstavljaju sigurnosni rizik te stočarstvo ističe kao ključan dio europske poljoprivrede, ruralnih zajednica, turizma i budućnosti starog kontinenta

400 milijardi eura godišnjeg prometa

Stočarski sektor proizvodi gotovo 40 posto ukupne dodane vrijednosti europske poljoprivrede, ostvaruje oko 400 milijardi eura godišnjeg prometa, uključuje približno četiri milijuna poljoprivrednih gospodarstava te osigurava zaposlenje za sedam milijuna ljudi. Unatoč tome, broj grla stoke kontinuirano opada od 2005. godine.

Negativni trendovi prisutni su i u Hrvatskoj. U posljednjih deset godina broj grla goveda smanjen je za šest posto, proizvodnja mlijeka pala je za 20 posto, broj svinja za 22,5 posto, a ovaca i koza za 15,4 posto. Posebno teško stanje bilježi svinjogojstvo.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz 2025. godine, Hrvatska je u prometu svinjama ostvarila trgovinski deficit od 304 milijuna eura. Unatoč provedbi mjera za obranu od afričke svinjske kuge i isplatama kriznih potpora, sektor se i dalje bori s padom samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa, koja iznosi oko 55 posto.

"Drago mi je da je Europska komisija konačno prepoznala stočarstvo kao strateški sektor, ali od ove Strategije očekujem konkretne korake. Situacija je takva da smo nadišli fazu ispitivanja mogućnosti i došli u fazu hitnog djelovanja“, rekao je naš zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj.

Posebni fond za stočare

Komisija je najavila da će ispitati mogućnost uspostave posebnog financijskog fonda za stočare. Vešligaj je ocijenio da su mjere za obranu od afričke svinjske kuge kasnile dvije godine, podsjetivši da se bolest pojavila 2023., dok je Vlada prve mjere poduzela 2025. godine. Istaknuo je i da postoji velika nacionalna odgovornost za stanje u sektoru te izrazio nadu da će i u Hrvatskoj doći do promjene nabolje.

Kako bi se stanje u Hrvatskoj poboljšalo, smatra da bi Vlada RH trebala uvrstiti stočarstvo među strateške prioritete novog Višegodišnjeg proračuna za razdoblje 2028. - 2034. godine.

Strah od novih prosvjeda poljoprivrednika mijenja proračun Europske unije?

Komisija državama članicama otvara mogućnost da kroz nove nacionalne planove financiraju pristup cjepivima za poljoprivrednike, savjetodavne usluge i dovoljan broj veterinarskog osoblja kroz uvođenje financijskih poticaja za veterinare u ruralnim područjima.

"To su samo neke od potencijalnih mjera, ali Hrvatska mora jasno odrediti probleme u ovom sektoru i pod hitno napraviti svojevrsni akcijski plan kako bismo mogli predvidjeti i adekvatna financijska sredstva u proračunu 2028. - 2034.“, rekao je Vešligaj.

Pet ključnih ciljeva

Strategija se temelji na pet ključnih ciljeva: jačanju otpornosti stočarskog sektora na krizne situacije, povećanju konkurentnosti na europskom i globalnom tržištu, promicanju održive proizvodnje uz visoke standarde dobrobiti životinja, prilagodbi svim vrstama gospodarstava i regijama te unapređenju izvrsnosti u stočarskoj proizvodnji.

Poseban naglasak stavljen je na visoke standarde dobrobiti životinja, uključujući njihovu primjenu i u trgovinskim sporazumima.

"Dosadašnje odluke, poput Mercosur sporazuma, otvorile su vrata uvozu mesa proizvedenog prema nižim standardima. Pozdravljam što Strategija predviđa jednake zahtjeve za dobrobit životinja za uvezene proizvode jer domaću proizvodnju treba štititi, a uvoz dopustiti samo za proizvode proizvedene prema jednakim standardima“, zaključio je Vešligaj.